Marijan Sinković rođen je 1932. u Zagrebu. Posvetio se novinarskom, prevodilačkom i književnom radu. Od 1968. do 1986. bio je urednik i glavni urednik u Stvarnosti, a od 1978. glavni urednik u IGP August Šenoa. Objavio je dvadesetak novela te dobio dvije književne nagrade u natječajima za novelu (Studentski list, Telegram). Roman Mladost glupana izdao je 1992, a 1996. zbirku novela Prije nego što polako istekne vrijeme. Autor je dviju djejih slikovnica: Rastimir, Srna i Regina te Junaci hrvatske povijesti.

Božo Markota, rođen 1963. u Poklečanima. Završio je Filozofski fakultet u Zadru – smjer kroatistika. Magistrirao je na temi Jezik politike i diplomacije na FPZ-u u Zagrebu. Nakon završenog studija radio je nekoliko godina kao radijski novinar-urednik i dopisnik više tjednih i dnevnih novina. Objavljivao je radove u Osvitu, Hrvatskoj riječi, Mostariensiji. Nekoliko godina se borio s vjetrenjačama u politici, a 1997. klonio se takve borbe i posvetio se uredničkom i književnom radu. Glavni je urednik u nakladnikoj kući HUM (Zagreb) gdje uređuje nekoliko biblioteka: Miris vječnosti, Cvijet izvan sebe, Znakovi vremena, Nekanasneka, Izazovi, te dječje biblioteke: ZA PET, ZEMLJA PRIČA, ČEKAJ, STANI MALO!

Ida Bogadi, rođena 1961. u Zagrebu, završila Filozofski fakultet (komparativnu književnost i fonetiku) te knjižniarstvo. Tijekom svog višegodišnjeg rada u knjižnici osnivala je i vodila raznolike učeničke družine (najdraža je lutkarska) s jednim ciljem: potaknuti učenike na čitanje (i osim lektire!). Ida je autorica dvije zbirke pjesama (Svježe šutnje i Orlovo srce orlu) i suautorica lutkarskog priručnika Lutkokazi. Tekstove objavljuje i u Modroj lasti ali više pišu drugi o njenim projektima koje radi s učenicima. Oni su njene žive knjige i zbirke poezije, proze i drame! Za odrasle (učiteljice i knjižniare) održala je stotinjak radionica o lutki u nastavi. Dijelovi ove slikovnice bili su tiskani svojedobno i u Poetnici L.Puljak stoga Ara i Žganček nisu nepoznati najmlađima.

Tatjana Kotarski (Rozalija Ovčar) rođena 13.12.1967. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu i srednju školu. Godine 1995. diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2004. diplomirala i bibliotekarstvo na temu promicanja obiteljskih odnosa unutar kreativnih radionica pri dječjim odjelima narodnih knjižnica. Radi u KGZ – Knjižnica Sesvete kao informator i voditelj priaonica, literarnih radionica i obiteljskog kutka. Priče za djecu objavljuje u dječjim časopisima Smib i Prvi izbor. Piše pod imenom Rozalija Ovčar.

Ljiljana Ivković rođena je 1962. u Ogulinu. Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Radeći i usavršavajući se u struci iznosila je svoja iskustva na strunim skupovima, te je objavila nekoliko priloga i članaka, radio i TV priloga o radu s djecom. Bila je mentor i suradnica u raznim projektima i volonterka u akciji Za osmijeh djeteta u bolnici.

Kruno Polondak rođen je 1967. u Zagrebu. Studirao je slikarstvo. Radi kao frizer u Zagrebu. Piše i slika za svoj gušt i drage ljude.

Damir Penezić DAMBO je rođen 1962.godine u Zagrebu. Nadimak Dambo, od kojeg je nastao pseudonim, dala mu je mama (po sloniu Dumbu iz istoimene slikovnice) jer je kao mali imao klempave uši pa ih je lijepila flasterima za glavu ne bi li bila manje klempava. Nakon nekoliko godina studiranja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, shvaća da to nije ono što želi, pa se zapošljava u informatikoj struci. Pisanjem se bavi već dugo, ali samo kao hobijem. Sam kaže za sebe da najviše voli pisati za djecu, ali da i odraslima ne bi škodilo kad bi više čitali dječju literaturu kako bi se podsjetili da su jednom bili djeca.

Ankica Blažinović Kljajo, rođena 1959. u Prekvršju – Sesvete. Diplomirani je kroatista, a kao profesor radila je u Kašini, danas radi kao bibliotekar u OŠ Brestje. Objavljivala je priče i pjesme za djecu u dječjim časopisima kao i recenzije u Školskim novinama i Hrvatskom slovu. Niz godina se bavi amaterskim kazalištem kao voditeljica dramskih družina i spisateljica dramskih tekstova. Prema dramskom tekstu Rođendan njena kazališna družina napravila je predstavu s kojom je sudjelovala na SKAZ-u i ona je uvrštena među deset najboljih predstava.

Marina Vujčić, rođena 1966. u Trogiru. Diplomirala je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu kao profesor. Bavi se lektoriranjem knjiga i časopisa. Angažirana je kao jezična savjetnica u kazalištu Ulysses. Objavljivala je dječje pjesme u Smibu i Radosti.

André Brink je jedan od tri najpoznatija pisca Južne Afrike (ostalo dvoje su nobelovci Nadine Gordimer i J.M. Coetzee). Rođen je u malom mjestu provincije Orange Free State, 1935. godine, u obitelji Afrikanera, protestantskih doseljenika. Nakon što je završio studij engleskog i afrikaans jezika, otišao je u Francusku gdje je na Sorbonni studirao komparativnu književnost (1959 – 1961). Po povratku u domovinu postaje profesor književnosti na nizozemskom i afrikaans jeziku na sveučilištu Rhodes u Grahamstownu. Ponovno se vraća u Francusku (1967 – 1968) gdje donosi odluku o svom političkom angažiranju u književnosti. Doktorira na sveučilištu Rhodes 1975. godine. Potom prelazi u Cape Town gdje od 1991. godine predaje kao profesor engleskog jezika i književnosti. Sada je u mirovini i živi u Cape Townu.

André Brink je počeo pisati vrlo rano. Pjesme, novele, kazališne komade, knjige za djecu pisao je na svom materinskom afrikaans jeziku. Preveo je više djela svjetske književnosti (Shakespeare, Cervantes, Camus itd). Njegov rani period, koji se oslanja na tradicionalni izričaj, rijetko se navodi u njegovom stvaralačkom opusu.

Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća postaje jedan od utemeljitelja Sestigersa (pisaca šezdesetih), novog pravca u književnosti svoje zemlje, koji krši dotadašnje tabue u religiji, seksualnim, društvenim i političkim odnosima i dolazi u sukob s krutim okvirima koje su odredile institucije Nizozemske reformirane crkve i totalitarni sustav koji se temelji na rasnim zakonima apartheida. Ovaj pokret uključuje književnost u borbi za bolje društvene odnose u zemlji.

Njegovi romani su prevedeni na više od 30 svjetskih jezika. 'Bijela sezona suše' i 'Pravo na žudnju' su prvi Brinkovi romani objavljeni na hrvatskom jeziku.

Đorđe Šaula, rođen 1920., ljubitelj umjetnosti, osobito glazbe. Urednik Radio Zagreba, glazbeni kritičar, pisac i prevoditelj s osam jezika.

Maja Fundurulja, rođena 1960. u Zagrebu. Završila studij pegagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoj publicistički prvijenac napisala je na temelju bilježaka i dojmova iz bolnice gdje je provela punih 59 dana u borbi za život (2005). Nakon uspješnog oporavka  ponovno se vratila na radno mjesto odgajatelja u djejem vrtiću. Trenutačno radi kao pedagog u Dječjem vrtiću Vjeverica u Zagrebu.

Slavko Grubišić, rođen 1933. u Posuškom Gracu, emigranti politički zarobljenik, bojovnik domovinskog rata. Kao žrtva i svjedok zločina jugoslavenskog režima objavljuje 1976, nakon mukotrpnog prikupljanja građe, jedan dio krvave povijesti koja je imala velik odjek u hrvatskoj emigraciji. Godine 1980. objavljuje politički roman Između raja i pakla. Također je napisao više pjesmarica domoljubnog sadržaja: Trgovina robljem, Smrt Mije Lijića, Hrvatskim junacima.

Mate Sušac (Čitluk - Brotnjo u Zapadnoj Hercegovini, 1938). Gimnaziju pohađao u Dubrovniku, Širokom Brigu i Metkoviću. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Umiren, živi u Sesvetskim Selima.

Do sada mu je uspjelo objelodaniti:

PJESME (Školske novine, Zagreb, 1987); U VJEČNOSTIMA TRENUTKA - zbirka pjasama (Vlastita naklada, Zagreb, 1988); ČOVJEK IZ KERIJJOTHA - roman (Kršćanska sadašnost, Zagreb, 1991); VRIJEME VREMENA - zbirka pjesama (Studio grafičkih ideja, Zagreb, 1991); CROATIA - VUKOVAR (trojezično) Prozna i poetska reagiranja četrnaestorice hrvatskih književnika na ratna zbivanja u Hrvatskoj. Knjiga potaknuta od nekih europskih i kanadskih književnika i javnih radnika, istine radi (HKDS, Zagreb, 1992); SEMIONOVO GNIJEZDO - zbirka kratkih kriptomnezijskih proza o stanju duha u balkanskoboljševičkom vremenu, obzirno zabranjivana i onako usput prešućena »zločesta knjiga«, onda i danas (Vlastita naklada, 1998); KRIJESNICE S PROZRAČCA - kratke proze i legende za djecu s temama iz zavičaja (Matica Hrvatska - podružnica Čitluk, 2002);  RUNO - zbirka pjesama (Matica Hrvatska - podružnica Čitluk, 2005); KNJIGA O ARAMU - povijesni roman (DHK, ogranak Rijeka, 2005); ŽIVOT TAJ HUMORNI - zbirka aforizama (Genesis, Zagreb, 2006).

Ana Došen rođena je 1920. u Krnjeuši (BiH). Završila je Filozofski fakultet – pedagogija u Zagrebu. Učiteljevala je u Istri (Rovinj, Bujština...) do 1956. Bila je i predavač na Učiteljskoj školi u Puli, te jedno vrijeme i njen direktor. 1961-1971. redovni je profesor na Pedagoškoj akademiji u Puli te je u vremenu od 1967. do 1971. godine obnašala dužnost dekana na istoj. 1971. postaje redovni profesor na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu – Odjel za predškolski odgoj gdje je radila do umirovljenja 1978. 1977. objavila je priručnik «Odgoj i obrazovanje u dječjem vrtiću» koji je bio prvi cjelovitiji pristup predškolskom odgoju nakon 1895. 1994. objavila je ratne i poratne priče «Krnjeuša u srcu i sjećanju» 2007. objavila je novele «To je bilo onda», osvrt na stradanja. 2009. objavila je roman-kroniku «Lari i Penati Bribićeva doma» koji je zaokružio ovu trilogiju.

Objavila je velik broj članaka i stručne literature, nekoliko studija i priručnika za predškolski odgoj. Živi i radi u Zagrebu.

Rosie Kugli rođena 22.01. zaboravila koje godine, u Zagrebu. Diplomirala pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon naših proslavljenih sportašica, Ive i Janice, evo i knjige o našem roniocu Kristijanu Curaviću. Njegov život promatran je očima koje vide duboku ljepotu podmorja, bezbrojnih stanovnika ali i mračnih tajni koje skriva taj nama još uvijek nepoznati svijet.

Ivan Pavković, lirik, aforističar i publicist, rođen 1928. u Segetu Gornjem kod Trogira, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio knjige: Pepeo feniksa, Gorke jezgre, Gradurina, Granica slutnje, Jernejada, Domovinska tirada i Siringa. Živi u Zagrebu.

Pošaljite mail na: zanimljivosti-prijava@

hum-naklada.hr

Pošaljite mal na: zanimljivosti-odjava@

hum-naklada.hr

Bilten -Zanimljivosti- izlazi dvomjesečno. Daje pregled o aktivnostima u proteklom razdoblju i najave događanja u slijedećem. U svakom broju posebne pogodnosti, nagradne igre...

Primajte na svoj mail službeni glasnik Hum naklade

André Brink je jedan od tri najpoznatija pisca Južne Afrike (ostalo dvoje su nobelovci Nadine Gordimer i J.M. Coetzee).

Njegovi romani su prevedeni na više od 30 svjetskih jezika. 'Bijela sezona suše' i 'Pravo na žudnju' su prvi Brinkovi romani objavljeni na hrvatskom jeziku.

Slikovnica - stihovnica

s risančicom - pisančicom

VEČER U GNIJEZDU JEŽEVA

je izuzetno kvalitetno djelo namjenjeno predškolskom uzrastu. Sadrži upute za odgajatelje, roditelje i djecu kako na kvalitetan i produktivan način savladati motoričke vještine.

s risančicom - pisančicom

Slikovnica BOŽIĆNO ČUDO je zanimljiva dječja priča sa snažnom porukom o ljubavi i vjeri (vjeri u sebe ali i anđele koji nas čuvaju) te nas uči da nikada ne smijemo izgubiti vjeru jer se tada događaju čuda.

Uz slikovnicu dolazi i interaktivni CD sa igrama za najmljađe: memory, puzzle, bojanke, labirint...

Slikovnica